уторак, 24. август 2010.

Prirodni opijati


Endorfini su prirodni opijati, endogeni opoidni peptidi koji imaju ulogu neurotransmitera. Proizvode ih pituitarna žlezda i hipotalamus kod kičmenjaka u toku vežbanja, uzbuđenja, bola, konzumacije ljute hrane i orgazma, i oni liče na opijate u tome što imaju analgezično dejstvo i proizvode osećanje dobrobiti. 

Termin "endorfinska groznica" je popularizovan u govoru i kulturi kao osećanje euforije prouzrokovano bolom, opasnošću ili nekom drugom vrstom stresa, a javlja se zbog dejstva endorfina. 

Kada nervni impuls bola dođe do kičmene moždine, luče se endorfini koji sprečavaju nervne ćelije da puštaju još signala bola. Odmah posle ozlede, endorfini omogućavaju čoveku ili životinji da zadrže osećaj kontrole i moći što im omogućava da nastave sa fizičkom aktivnošću. 

izvor: wikipedia.org

Skidanje sa droge se vrši u privatnoj ruskoj bolnici Dr Vorobjev u Beogradu. 

уторак, 17. август 2010.

Alkoholizam - činjenice

  • Pored kofeina, alkohol je supstanca koja se najviše zloupotrebljava u svetu. 
  • Alkoholizam je podeljen na dve vrste - zloupotreba i zavisnost. Zavisnost je opasnija jer je čovek fizički zavisan od alkohola i po prestanku pića ima simptome abstinencijalne krize.
  • Stav prema alkoholu se gradi u prvih 20 godina života. Na njega utiču stavovi roditelja, okoline i vršnjaka. 
  • Stopa zloupotrebe alkohola raste. Oko 15% stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama su "problematični" konzumenti. 
  • Oko 20% tinejdžera su "problematični" konzumenti što znači da se opijaju, dolaze u sukob sa zakonom zbog toga, itd. 
  • Efekti alkohola počinju 10 minuta po početku konzumacije a dostižu vrh oko 40 do 60 minuta potom. 
prevedeno sa sajta safemenopausesolutions.com

Alkoholizam je teška bolest zavisnosti ali se svakako može izlečiti. 

уторак, 3. август 2010.

Kako je nauka revolucionalizovala shvatanje zloupotrebe narkotika

Dr. Nora D. Volkow
Direktor nacionalnog instituta zloupotrebe narkotika
prevedeno sa: nida.nih.gov


Kroz veči deo prošlog veka, naučnici koji su se bavili proučavanjem zloupotrebe narkotika su radili u senci moćnih mitova i predrasuda o prirodi zavisnosti. Kada je nauka počela da se bavi pitanjem bolesti zavisnosti 1930ih godina, za ljude koji su patili od ove bolesti se verovalo da su moralno slabi i bez snage volje.

Ovi pogledi su oblikovali javno mišljenje i odnos prema zloupotrebi narkotika, tretirajući je kao moralno posustajanje a ne zdravstveni problem. Ovo je dovelo do koncentrisanja na kaznene mere umesto na preventivu i terapiju. Danas, zahvaljujući nauci, naši pogledi i stavovi o zloupotrebi narkotika su se dramatično promenili. Otkrića o svojstvima mozga koja su potresla naučni svet revolucionalizovala su naše shvatanje zloupotrebe narkotika, omogućivši nam da efektnije pristupimo rešavanju ovog problema.

Kao rezultat naučnog ispitivanja, znamo da je narkomanija bolest koja utiče na mozak a samim tim i na ponašanje individue. Identifikovali smo mnogo bioloških i okolinskih faktora i počinjemo da tragamo za genetskim varijacijama koje doprinose razvoju i progresiji bolesti.

Naučnici koriste ovo znanje da bi razvili efikasne metode prevencije i pristupe lečenju koji bi smanjili teret koji nose pojedinci, njihove porodice i zajednice.

I pored ovog napredka, mnogo ljudi još uvek ne razume zašto neko oboli od bolesti zavisnosti i kako se to mozak menja pod uticajem narkotika da bi došlo do kompulsivne zloupotrebe narkotika.

U Beogradu se alkoholna zavisnost , kao i narkomanija leče na privatnoj ruskoj klinici Dr Vorobjev.